Stanje u AD “Vodovod i kanalizacija“ Bijeljina i dalje izaziva zabrinutost, uprkos pomacima u smanjenju dugovanja, dok istovremeno tehnički sistem trpi posljedice dugogodišnjeg nedovoljnog ulaganja. O finansijskim izazovima i tehničkim problemima koji opterećuju funkcionisanje ovog javnog preduzeća govorili su izvršni direktori, Slađana Mitrović i Ninoslav Spasojević, ukazujući na potrebu hitnih i sistemskih rješenja kako bi se obezbijedila stabilnost vodosnabdijevanja i održiv rad sistema.
Slađana Mitrović: Obaveze smanjene, ali finansijski pritisci i dalje veliki u “Vodovodu“
Izvršni direktor za ekonomsko-pravne poslove Slađana Mitrović izjavila je da se preduzeće “Vodovod i kanalizacija“ Bijeljina i dalje suočava sa značajnim finansijskim izazovima, uprkos smanjenju ukupnih obaveza u posljednjih nekoliko godina.
Kako je navela, ukupne obaveze na kraju 2021. godine iznosile su oko 17,5 miliona KM, dok su na kraju 2025. godine smanjene na oko 13,5 miliona KM. Kada se izuzme obaveza prema Gradu Bijeljina od oko 4,3 miliona KM, stvarne obaveze preduzeća iznose oko 9,5 miliona KM.
Slađana Mitrović, Izvršni direktor za ekonomsko-pravne poslove AD “Vodovod i kanalizacija“ Bijeljina
“Radi se o obavezama po dugoročnim i kratkoročnim kreditima, PDV-u, zaradama, kao i finansijskim obavezama po osnovu kamata“, pojasnila je Mitrovićeva.
Ona je istakla da su dospjele obaveze značajno smanjene – sa oko 6 miliona KM krajem 2021. godine na oko 2,5 miliona KM krajem 2025. godine, ne računajući obaveze prema Gradu.
Mitrovićeva je naglasila da preduzeće na mjesečnom nivou izdvaja oko 130.000 KM za rate kredita i reprograma, što na godišnjem nivou iznosi oko 1,5 miliona KM.
Govoreći o poslovanju, navela je da osnovni prihodi dolaze iz djelatnosti vodosnabdijevanja i kanalizacije, koji čine oko 80 odsto ukupnih prihoda.
“Broj korisnika raste – sa oko 31.500 u 2015. godini na više od 38.000 u 2025. godini, ali potrošnja vode ne prati taj rast“, rekla je.
Ona je demantovala navode o povećanju broja zaposlenih, ističući da je broj radnika smanjen sa 276 u 2021. godini na 228 danas.
Poseban problem, kako je navela, predstavljaju troškovi plata i naknada, koji trenutno čine oko 65 odsto ukupnih prihoda, iako bi taj procenat, prema standardima, trebalo da iznosi oko 55 odsto.
“Sa ovakvom strukturom troškova, preduzeće ne može dugoročno stabilno poslovati“, upozorila je Mitrovićeva.
Dodala je da su najveći izazovi trenutno vezani za izmirenje doprinosa i obaveza po osnovu plata, kao i uredno servisiranje kredita i reprograma.
“Već sada kasnimo sa pojedinim ratama, a ukoliko dođe do kašnjenja od dvije rate, postoji rizik aktiviranja kompletnog duga“, istakla je.
Mitrovićeva je zaključila da preduzeće ulaže napore da održi stabilnost poslovanja, ali da su potrebna sistemska rješenja kako bi se prevazišli postojeći problemi.
Ninoslav Spasojević: Tehnički sistem “Vodovoda“ na ivici kapaciteta, potrebna hitna ulaganja
Izvršni direktor za tehničke poslove Ninoslav Spasojević izjavio je da se tehnički sektor “Vodovoda i kanalizacije“ Bijeljina suočava sa ozbiljnim izazovima, ali da je uprkos ograničenim resursima sistem do sada održavan u funkcionalnom stanju.
Kako je naveo, analiza zatečenog stanja pokazuje da su ključni segmenti sistema – izvorišta, vodovodna mreža i postrojenja za preradu otpadnih voda – godinama radili bez značajnijih ulaganja, što danas stvara dodatni pritisak na stabilnost vodosnabdijevanja.
Ninoslav Spasojević, Izvršni direktor za tehničke poslove AD “Vodovod i kanalizacija“ Bijeljina
“Izvorište u Grmiću jedno je od najznačajnijih u Republici Srpskoj, ali kapaciteti nisu povećavani od 2005. godine, niti je formirana rezerva koja bi omogućila sigurnije snabdijevanje“, rekao je Spasojević.
On je istakao da su svi bunari stariji od 25 godina, što je ujedno i njihov projektovani vijek trajanja, te da je oprema zastarjela i teško se održava zbog nedostatka rezervnih dijelova.
“U ljetnim mjesecima sistem je maksimalno opterećen i radi na granici izdržljivosti. Svaki ispad jednog izvorišnog kapaciteta može odmah izazvati probleme u snabdijevanju građana“, upozorio je Spasojević.
Govoreći o kvalitetu vode, naglasio je da je ona prirodno ispravna za piće i da se dezinfekcija vrši preventivno, ali da mreža duga oko 700 kilometara zahtijeva stalno održavanje i unapređenje.
Posebni problemi, kako je naveo, prisutni su i u sistemu kanalizacije i postrojenju za preradu otpadnih voda, gdje je ranije ugrađena neadekvatna oprema, što je dovelo do čestih kvarova i otežanog rada.
“Zahvaljujući angažmanu uprave, uspjeli smo izvršiti remont i modernizaciju dijela sistema, te obezbijediti vodnu dozvolu za rad postrojenja, što potvrđuje da sada funkcioniše u punom kapacitetu“, rekao je Spasojević.
On je dodao da dodatni problem predstavljaju nesavjesni korisnici koji u kanalizaciju odlažu nepropisan otpad, kao i nekontrolisano ispuštanje fekalnih voda od strane pojedinih privatnih subjekata.
Spasojević je naglasio da je značajan dio mehanizacije star više od 30 godina, što dodatno otežava održavanje sistema.
“Bez ozbiljnijih ulaganja teško je dugoročno održati stabilan sistem. Do sada smo uspijevali zahvaljujući vlastitim kapacitetima i velikom angažmanu zaposlenih, ali je jasno da su potrebna sistemska rješenja“, zaključio je Spasojević.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
0 Comments